UBC
Kronične upalne bolesti crijeva
Bolovi u trbuhu, proljev, povraćanje, mučnina, groznica – svi su upoznati sa simptomima koji se javljaju i kod „pokvarenog“ želuca i kod crijevnih infekcija – međutim, pacijenti s kroničnim upalnim bolestima crijeva, pate od tih simptoma u većoj mjeri. Ovdje pročitajte o mogućnostima dijagnoze i liječenja.
Što je UBC (kronične upalne bolesti crijeva)?
Crohnova bolest i ulcerozni kolitis – dvije najpoznatije i najčešće upalne bolesti crijeva, uglavnom se razlikuju po lokaciji upale. Kod Crohnove bolesti može biti zahvaćen cijeli gastrointestinalni trakt, dok je upala kod ulceroznog kolitisa (UK) ograničena na debelo crijevo. Obje bolesti napreduju u valovima i nisu izlječive, ali se mogu liječiti. U akutnoj fazi, kod pojave upale, ključna je terapija konvencionalnom medicinom. Prateća terapija ljekovitim biljkama i naturopatski (prirodni) tretmani, pokazali su se korisni za mnoge pacijente u akutnoj fazi i fazi bez simptoma. Najbolja osnova za bilo koji pristup liječenju je zdrava, stabilna i zaštitna crijevna flora koja štiti od crijevnih infekcija (na koje su pacijenti oboljeli od UBC-a posebno osjetljivi) i smanjuje mogućnost recidiva.
Koji su simptomi kod UBC-a (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis)?
Simptomi UBC-a slični su, ali ipak s razlikama. Slični tipični simptomi su česti, ekstremni proljevi koji su kod ulceroznog kolitisa sluzavo krvavi. Ostali simptomi uključuju bol u trbuhu, mučninu i povraćanje. Nadutost, groznica i povišeni upalni markeri u krvi, također su tipični za crijevne upale. Osobito kod Crohnove bolesti, pacijenti gube na težini zbog gubitka apetita i nedostatka važnih hranjivih sastojaka. Mnogi pacijenti s ulceroznim kolitisom, također pate od anemije, jer upaljena područja u crijevima uzrokuju gubitak krvi.
Osim u crijevima, obje bolesti uzrokuju i druge poteškoće. Tako pacijenti često pate od tegoba u zglobovima, a mogu biti pogođeni i žučni kanali, koža i oči. Kod dugotrajnih kroničnih upala crijeva s čestom pojavom akutnih upala, povećava se rizik od raka debelog crijeva. Zato je cilj minimalizirati faze upale i tegoba.
Razlika između Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa
Morbus Crohn (MC) | Colitis ulcerosa (CU) | |
|---|---|---|
| Lokalisation | Kann den gesamten Verdauungstrakt betreffen, am häufigsten am Übergang von Dünn- zum Dickdarm | Dickdarm |
| Enddarm (Rektum) betroffen? | In ca. 20 % der Fälle | Immer betroffen (100 %) |
| Krummdarm (Ileum) betroffen? | In 80 % der Fälle | Selten |
| Entzündung | Alle Schichten der Darmwand | Nur Darminnenseite, Darmschleimhaut |
| Stuhlgang | Chronisch dünnflüssig, Blutbeimengung selten und nur bei Dickdarmbeteiligung, bis zu 20 x Stuhl/Tag | Schleim- und Blutabgang, Blutig-schleimige Durchfälle > 10 x pro Tag |
| Bauchschmerzen | Meist im rechten Unterbauch | Im gesamten Darmtrakt, vor allem linker Unterbauch |
| Symptome außerhalb des Darms | Wirbelsäule, Gelenke, Haut, Gallengänge, Augen | Wirbelsäule, Gelenke, Haut, Gallengänge |
| Symptome am After (Fisteln,Abszesse, Risse) | Häufig | Selten |
| Blutarmut (Anämie) | Selten | Häufig |
| Gewichtsverlust | Häufig | Selten |
| Krebsrisiko | Leicht erhöht | Erhöht |
Moderno ispitivanje stolice
Koji su uzroci nastanka UBC-a (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis)?
Nije do kraja poznato kako se razvijaju Crohnova bolest i ulcerozni kolitis, niti koji su okidači odgovorni. Nasljedna predispozicija ima ulogu, u manjoj mjeri kod ulceroznog kolitisa, nego kod Crohnove bolesti. Ima više od 70 gena za koje se zna da su povezani s razvojem Crohnove bolesti. Značajnu ulogu igraju i čimbenici okoliša, te je za vjerojatnost bolesti važno živite li u ruralnim ili urbanim sredinama. Najviši higijenski standardi prije će izazvati UBC, nego izloženost bakterijskim i virusnim infekcijama od rođenja, što zapravo štiti organizam od UBC-a.
Uzročnici UBC-a
Uz određene psihološke čimbenike (stres, određene strukture osobnosti), genetsku dispoziciju (odgovor imunosnog sustava) i čimbenike okoliša, infekcije s određenim štetnim mikroorganizmima (virus ospica, E.coli, mikobakterije, određene klostridije) izgleda pogoduju razvoju UBC-a. Ti različiti čimbenici (uključujući psihološke, genetske, infektivne i okolišne čimbenike) dovode do povećane propusnosti sluznice („leaky gut“) i do pojačane imunosne aktivnosti u crijevnoj sluznici.
Povećana propusnost crijevne sluznice ("leaky gut")
U crijevnoj sluznici susjedne stanice povezane su međustaničnim vezama ,tj. membranskim proteinima („tight junctions“). Oni brtve stanice jednu uz drugu, kako ne bi mogle prolaziti strane tvari ili patogeni. Sve dok je ta „crijevna barijera“ netaknuta, skup stanica crijevne sluznice tvori istinski zaštitni štit, koji sprečava ulazak stranih tvari (uključujući bakterije i „toksine“) u tijelo iz crijevnog trakta. Kod UBC-a – ne samo zbog upalnih promjena - ta crijevna barijera postaje „propusna“, stanice više nisu tako čvrsto povezane, zbog čega patogeni i toksini mogu lakše prodrijeti u crijevnu sluznicu i dovesti do imunosne reakcije, što dovodi do upale.
Pojačana imunosna aktivnost u crijevnoj sluznici
U uzorcima tkiva s crijevne sluznice oboljelih od UBC-a ustanovljena je pojačana imunosna aktivnost. Dokazana je povećana prisutnost obrambenih stanica imunosnog sustava i njihovi transmiteri (medijatori upale poput interleukina, TNF α – tumor nekrotizirajući faktor alfa). Dolazi do autoimunih rekcija s oštećenjem crijevne sluznice. Intenzivno se istražuje zašto dolazi do pojačanog imunosnog odgovora ovih autodestruktivnih upala i čemu mogu poslužiti. Mikrobiom crijeva ima značajnu ulogu. Crijevna flora je patološki promijenjena i oštećena kod pacijenata s UBC-om, pri čemu biološka raznolikost bakterija u crijevima – što je važno za normalno funkcioniranje crijeva – više nije dostupna oboljelima. Crijevne bakterije više ne mogu ispuniti svoje zaštitne i obrambene funkcije.Kako se mogu dijagnosticirati UBC (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis)?
Dijagnoza kroničnih upalnih bolesti crijeva temelji se na tipičnom obrascu navedenih tegoba, nakon kolonoskopije i uz pomoć dijagnostičkih snimanja. U pojedinačnim slučajevima liječnik mora provjeriti je li UBC stvarno prisutan ili se radi o nekoj drugoj bolesti. Mnoge zarazne bolesti također se manifestiraju proljevom, a preosjetljivost na lijekove također rezultira sličnim tegobama. Osobito kod starijih ljudi treba provjeriti je li za simptome kriva loša cirkulacija krvi (vaskularna okluzija – tromboza – u krvožilnom sustavu crijeva: ishemični kolitis – upala crijeva uzrokovana nedostatkom krvi).
Na početku svake dijagnoze potreban je detaljan razgovor o anamnezi s liječnikom.
- Gdje imate bolove i u kojim situacijama ih doživljavate?
- Imate li proljev, krvne ugruške, sluz u stolici? Koliko često imate stolicu?
- Jeste li primijetili povezanost pojave bolova s unosom određene hrane ili pića? Imate li često crijevne infekcije?
- Imate li drugih simptoma poput povraćanja, bolova u mišićima i zglobovima, žgaravice ili vrućice?
- Umarate li se brzo? Jeste li smršavili? To je tipično za UK (slabokrvnost = anemija).
- Bolujete li od nekih drugih bolesti? (Kolangitis – upala žučnih kanala; konjunktivitis – upala oka; dermatitis = kožne bolesti)?
- Uzimate li redovito lijekove?
- Obiteljska povijest bolesti (postojanje bolesti u obitelji; kod Crohnove bolesti i u manjoj mjeri kod UK-a, sumnja se na genetsku predispoziciju).
Kako prepoznati kroničnu upalnu bolest crijeva?
Nakon toga slijedi temeljiti fizikalni pregled. Da bi se ustanovilo radi li se o Cronhovoj bolesti ili o UK-u, i da bi isključili moguću infektivnu bolest crijeva koja ima slične simptome kao UBC, dijagnoza UBC-a uvijek zahtijeva pregled cijelog probavnog trakta.
Endoskopske (kolonoskopija - vizualizacija debelog crijeva; ezofagogastroduodenoskopija (gastroskopija) – vizualizacija jednjaka, želuca i početnog dijela duodenuma) i radiološke pretrage (rendgenska snimka, CT = kompjuterizirana tomografija, MR = snimanje magnetskom rezonancom) nadopunjuju se. Klinički nalazi (laboratorijski i parametri upale (CRP = C-reaktivni protein; kalprotektin i dr.); funkcija jetre i bubrega) i histološki nalazi (histološki pregledi, uključujući endoskopski dobivene uzorke crijevne sluznice) također daju važne nalaze. Također treba istražiti moguća oboljenja jetre, žuči ili gušterače. Kultura stolice i serološki testovi važni su za isključivanje infektivnih dijarejskih bolesti. Tek cjelovito ispitivanje nalaza otkriva „mozaičnu dijagnozu“ kronične upalne bolesti crijeva: Međutim, kod nekih pacijenata primarna klasifikacija Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa nije moguća. Samo daljnji tijek bolesti omogućuje definitivno postavljanje dijagnoze.
Kako liječiti UBC - Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis?
Upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) trenutno još uvijek nisu izlječive. Terapijske mjere prvenstveno su usmjerene na poboljšanje kvalitete života oboljelih, uklanjanje ili ublažavanje simptoma, smanjivanje akutnih upala i sprečavanje komplikacija. Za liječenje je posebno važno znati točno mjesto upale u gastrointestinalnom traktu. Uz preporuke kako se nositi s bolešću u svakodnevnom životu i preporuke vezane za prehranu, lijek je središnja komponenta terapije, a liječenje protuupalnim lijekovima je prioritet.
Lijek mesalazin (5-aminosalicilna kiselina) je prvi izbor za liječenje ulceroznog kolitisa. Budući da je debelo crijevo zahvaćeno UK-om dostupno i rektalnoj primjeni lijeka, osim tableta i kapsula koje se primjenjuju oralno, postoje čepići i klizme koji se primjenjuju rektalno i mogu djelovati izravno na mjestu upale. Pored toga, za UK koriste se i glukokortikoidi (kortizon), imunosupresivi i biološki lijekovi (antitijela protiv upalnih procesa). Osim toga, utvrđeno je i dokazano u kliničkim studijama da bakterijska flora ima osobito značajan utjecaj na razvoj i tijek ulceroznog kolitisa. U fazama bolesti bez simptoma, neki probiotički bakterijski sojevi pokazali su se jednako učinkovitim i protuupalnim poput mesalazina. Prilikom primjene probiotika nema nuspojava u usporedbi sa primjenom standardnih lijekova. Bakterijski pripravci djeluju protiv štetnih uzroka UBC-a i ne bore se samo protiv simptoma.
Unatoč širokom rasponu mogućnosti liječenja, operacija može biti neophodna. Ovisno o glavnom izvoru upale, koriste se različiti kirurški zahvati. Razlozi kirurškog zahvata su komplikacije poput jakog krvarenja, perforacije crijeva, upale koje ne reagiraju adekvatno na lijekove i detekcija karcinoma debelog crijeva ili prekanceroznih stadija. Rizik od karcinoma debelog crijeva povećan je kod ulceroznog kolitisa, a i kod Crohnove bolesti, ako je zahvaćeno debelo crijevo. Opseg upale ovdje igra važnu ulogu.
I kod Crohnove bolesti, glukokortikoidi, imunosupresivi i biološki lijekovi su glavna medicinska terapija, posebno protiv određenih čimbenika upale. Razlikujemo pripravke koji poboljšavaju simptome u upalnoj fazi (tijekom aktivnog recidiva) i onih koji imaju za cilj smanjiti vjerojatnost novih recidiva. Kirurški zahvati potrebni su kod pacijenata s Crohnovom bolesti, ako se pojave komplikacije poput krvarenja, fistula, crijevne opstrukcije ili apscesa.
Što pomaže kod UBC-a?
Ljekovite biljke i naturopatska (prirodna) terapija
Postoje neki podaci koji ukazuju da preparati s tamjanom, smirnom (Commiphora myrrha) i kamilicom imaju protuupalni učinak. Smatra se da pripravak s ekstraktom tamjana ima slične rezultate kao mesalazin kod Crohnove bolesti (s ograničenom učinkovitošću kod Crohnove bolesti).
Uobičajeni simptomi poput grčeva u trbuhu, proljeva i tegoba u zglobovima poboljšani su kod dvije trećine bolesnika. Provedena su i usporedna ispitivanja za ulcerozni kolitis. Tamjan i smirna sadrže triterpenske kiseline koje su odgovorne za protuupalne učinke kod UK-a. Smirna ima i spazmolitičko djelovanje, jer smanjuje intenzitet crijevnih kontrakcija i opušta crijevne mišiće. Trokomponentni pripravak smirne, tamjana i kave s aktivnim ugljenom dokazao je svoju učinkovitost. Vrijeme bez simptoma bilo je jednako dugo (kao što je ispitano u manjoj studiji), kao uz primjenu mesalazina.
Američki znanstvenici također su proučavali protuupalno djelovanje kurkume. U jednom istraživanju djeci s Crohnovom bolešću ili ulceroznim kolitisom dan je ekstrakt kurkumina u kapsulama. Većina djece tolerirala je dozu od 4 g, a simptomi UBC-a su se poboljšali.
Koje su preporuke kod UBC-a?
- Točan uzrok UBC-a još uvijek nije poznat. Mentalno stanje važan je čimbenik za aktivaciju bolesti. Stres može izazvati trenutno pogoršanje. Iz tog razloga, važno je u svakodnevici odvojiti dovoljno vremena za odmor i opuštanje.
- Uklonite iz jelovnika hranu koja je teško probavljiva i izaziva nadutost. Dnevnik prehrane pomaže odrediti koja se hrana i pića dobro podnose, a koje situacije negativno utječu na simptome. Pripazite na unos vlakana!
- Prihvaćanje bolesti važan je korak. Grupe za samopomoć pružaju kontakt s drugim pogođenim ljudima.
- Unos posebno razvijenih probiotičkih višesojnih sinbiotika (i dugoročno) koji štite crijevnu sluznicu i uravnotežuju probavne funkcije, idealni su kao profilaksa i nadopuna u terapiji UBC-a.
- Redoviti pregledi debelog crijeva za prevenciju karcinoma obavezni su kod UBC-a!
- Fizička aktivnost ima dokazano pozitivan učinak tijekom razdoblja bez simptoma. Vježbanje povećava opće dobro, smanjuje upalnu aktivnost i pomaže Vam da bolje upoznate svoje tijelo. Preporučuju se lagani sportovi poput hodanja, plivanja, gimnastike.
- Ako se u akutnoj fazi bolesti liječite imunosupresivima, trebali biste biti cijepljeni da se zaštitite od drugih bolesti! Živa cjepiva trebala bi se primijenjivati samo u razdoblju bez simptoma.
- Alkohol oštećuje crijevnu sluznicu i trebalo bi ga izbjegavati!
- Pušenje povećava broj akutnih faza kod Crohnove bolesti, što znači da bi se oboljeli trebali suzdržati od pušenja. Suprotno tome, kod pacijenata s ulceroznim kolitisom, nakon prestanka pušenja, tegobe se pogoršavaju. Svejedno, ponovno početi pušiti kod UK-a, ne preporučuje se zbog brojnih negativnih učinaka i komplikacija.
