Dijareja
Proljev
Proljev (dijareja) je stolica koja se javlja više od tri puta dnevno, povećana je u količini i/ili je tekuća. Ovdje pročitajte tko je pogođen i koje su mogućnosti dijagnoze i liječenja.
Što je proljev?
Proljev se određuje učestalošću i kvalitetom stolice. Učestalost stolice značajno varira ovisno o dobi: novorođenče može imati stolicu 5 puta dnevno, ali i samo jednom u pet dana je sasvim normalno. Mnogi oboljeli uvjereni su da imaju proljev – ali mekana ili kašasta stolica ne opravdava dijagnozu „proljeva“. Preduvjet je da su stolice smanjene konzistencije (tj. nisu oblikovane, već su prilično tekuće), praćene jakim nagonom za pražnjenjem, nekoliko puta dnevno – najmanje tri puta, a masa i količina stolice obično se povećavaju. Gotovo trećina stanovništva pati od proljeva jednom godišnje, ali samo se manji dio oboljelih savjetuje s liječnikom. U svijetu više od 2 milijuna djece godišnje umre od proljeva, često uzrokovanog infekcijama (bakterije, virusi, gljivice, paraziti).
Koji su simptomi proljeva?
Proljev obično prati mučnina, povraćanje i gubitak apetita. Također se mogu javiti grčevi i bolovi u trbuhu (također nadutost) – tzv. virusni gastroenetritis ili „želučana gripa“. Intenzitet tegoba ovisi o pojedinom patogenu, kao i o duljini vremenskog intervala između infekcije i pojave prvih simptoma. Oboljeli se osjećaju iscrpljeno, ali obično su jako brzo opet na nogama. Jedan ili dva dana lagane hrane i odmora u krevetu i pacijent je ponovno u dobrom stanju.
Ali postoje i teški slučajevi. Ako je proljev vrlo jak i ne pijete dovoljno tekućine, može doći do ozbiljnog nedostatka tekućine (dehidracije). Na koži se može primijetiti jaka dehidracija, pri kojoj nakon zatezanja kože, nabori kože ostaju. Također se smanjuje količina mokraće, koja je izrazito tamne boje i koncentrirana. Oboljeli se osjećaju sve više i više pospano i ošamućeno, a izgledni su i problemi s cirkulacijom i oštećenjem bubrega. Dojenčad, djeca i starije osobe posebno su u opasnosti zbog gubitka tekućine kod teškog proljeva.
Bristolska skala forme stolice
Tipovi 5, 6 i 7 pokazuju tipične oblike stolice kod proljeva
Što uzrokuje proljev?
Proljev nije bolest, već simptom koji mogu uzrokovati razne bolesti. Liječnici razlikuju akutni i kronični proljev:
Uzroci akutnog proljeva:
- gastroenetritis (tzv. „želučanu gripu“) uglavnom pokreću virusi (noro- ili rotavirusi) ili bakterije
- bakterijske infekcije – tzv. „trovanje hranom“ – uglavnom su uzrokovane salmonelom, klostridijom ili stafilokokom. Ove bakterije proizvode toksine koji napadaju sluznicu želuca i crijeva.
- lijekovi (antibiotici, laksativi, lijekovi za srce poput digitalisa, lijekovi protiv bolova, citostatici - lijekovi protiv raka, lijekovi koji sadrže magnezij za neutralizaciju želučane kiseline)
- pretjerano konzumiranje alkohola, kave i slatkiša, također prekomjerna konzumacija slatkiša bez šećera ili žvakaćih guma s nadomjeskom šećera, sorbitola
- anksioznost, stres
- putna dijareja, uglavnom infekcija Escherichia coli – bakterijama
Međutim, nije svaka kolonizacija crijeva bakterijama, infekcija. Bakterijska flora tzv. crijevne flore spada u normalan ekosustav probavnog trakta i štiti ljude, posebice od infekcija štetnim bakterijama. Liječenje antibioticima može uništiti ovu zaštitu i izazvati dijareju.
Uzroci kroničnog proljeva:
Kronični proljev povezan je s mnogim različitim, ponekad ozbiljnim bolestima. Obično je početak također akutan. Međutim, kod kroničnog proljeva, simptomi se pojavljuju kroz najmanje 3 do 4 tjedna, više puta ili u intervalima. Tijekom tog perioda, tegobe se znaju i smanjiti. Uzroci:
- Kronične upalne bolesti crijeva (UBC), poput ulceroznog kolitisa ili Crohnove bolesti, mogu oponašati akutnu crijevnu infekciju, tako da se u početku sumnja da je uzrok patogen
- Zlouporaba laksativa
- Sindrom iritabilnog crijeva (SIC)
- Gastritis (upala želučane sluznice)
- Upala crijevnih divertikula (divertikulitis = upala patoloških vrećastih proširenja na stijenci probavne cijevi)
- Tumori, polipi
- Proljev nakon zračenja i kemoterapije kod liječenja raka (zbog oštećenja crijevne sluznice)
- Poremećaji u probavi hrane (npr. masna stolica kod poremećaja jetrene funkcije – steatoreja)
- Malapsorpcijski sindrom:
Komplikacije: Proljev u dojenčadi, dispepsija, znak je prehrambenih poremećaja i treba ga pažljivo nadzirati i medicinski nadgledati, jer brzo može dovesti do po život opasnog stanja za novorođenčad. Proljev u dojenčadi, može nastati i pri prelasku s majčinog mlijeka na početnu zamjensku mliječnu hranu.
Proljev kod djece
Što izaziva tekuću stolicu? Kada proljev postaje opasan kod djece? Kako se bebin trbuščić može nježno liječiti? I: što učiniti ako je do proljeva došlo zbog primjene antibiotika?
Kako se dijagnosticira proljev?
Na početku svake dijagnoze potrebno je utvrditi povijest bolesti (anamnezu) – kroz detaljan razgovor s liječnikom. Liječnik će vas tražiti odgovor na nekoliko pitanja.
- Učestalost i vrsta stolice
- Prehrambene navike – u jelu i piću
- Popratni simptomi poput boli i nadutosti, povraćanja i vrućice
- Pitanje o prisutnosti drugih bolesti
- Pitanje o lijekovima koji se uzimaju i koji mogu imati utjecaja na rad crijeva (laksativi, antibiotici itd.)
- Pitanja o obiteljskoj povijesti bolesti (prisutnost bolesti u obitelji)
- Prisutnost organskih bolesti crijeva (npr. kronične upalne bolesti crijeva – UBC – koje su povezane s teškim proljevom)
- Provjera funkcije štitnjače
Nakon ovog razgovora slijedi fizikalni pregled gdje liječnik pregledava crijevni izlaz, te palpira (pipa) i osluškuje trbuh. Uzorak stolice može pojasniti probavne smetnje i funkcionalnu neispravnost crijeva. Pored toga, stolica se pregledava na skrivenu (okultnu) krv. U laboratoriju se analizira krvna slika, hormoni štitnjače i elektroliti poput natrija, kalija i kalcija.
Ako su simptomi akutni, a prate ih gubitak tjelesne težine, groznica, umor i/ili krv u stolici, iza simptoma „proljeva“ mogu se kriti ozbiljne bolesti i mora se provesti daljnje medicinsko razjašnjenje osnovne bolesti. Pored kliničkih pretraga (Vrućica? Bolovi u trbuhu? Grčevi?), povijesti bolesti (Prehrana? Laksativi?) i pretraga uzoraka stolice, na preporuku liječnika rade se i vizualne pretrage kao što je npr. kolonoskopija, u svrhu postavljanja dijagnoze.
Ostale moguće dijagnostičke mjere:
- Ultrazvučni pregled cijele trbušne šupljine (sonografija)
- Rendgenski pregled crijeva, danas uglavnom u obliku računalne tomografije (CT)
Što pomaže kod proljeva?
Proljev je neugodan i želite ga se riješiti što je prije moguće. A razloga za proljev je mnogo: akutni proljev često je uzrokovan pokvarenom hranom („trovanje hranom“) ili virusnim (bakterijskim) infekcijama. Proljev se pojavljuje kao nuspojava pri uzimanju određenih lijekova i antibiotika. Ako proljev traje dulje vrijeme, potrebno je konzultirati liječnika, jer može doći do kronične upale crijeva, metaboličkih bolesti ili intolerancije na hranu.
Što uiniti kod akutnog proljeva?
- Proljev je prirodna reakcija, samopomoć tijela da izluči toksine. Stoga je važno ne suzbiti ovaj postupak izlučivanja i ne zaustaviti odmah rad crijeva primjenom kemijskih lijekova.
- Najvažnije je suzbiti dehidraciju. Da biste to učinili, treba piti puno tekućine obogaćene mineralima (kalij, natrij i dr.) i šećerom (glukozom). Šećer pomaže boljoj apsorpciji tekućine. Crni čaj sadrži tanine koji imaju antidijaroički učinak (ako se ostavi da odstoji, barem 5 min.) i smiruju crijevnu sluznicu.
- Prehrambene mjere: Unos hrane treba polako nadoknađivati, u početku treba izbjegavati krutu hranu i mlijeko. Od drugog dana dopuštene su juhe (npr. zobena kaša). Nakon što se probava smiri, polako se možete vratiti uobičajenoj prehrani.
- Od ljekovitih biljaka, posebno se preporučuje petolist srčenjak (Potentilla erecta), psyllium ljuskice, borovnica i kamilica. Isto tako, huminske kiseline imaju detoksikacijski učinak, te zajedno s višesojnim probiotičkim preparatima, podupiru obnavljanje crijevne sluznice.
Probiotici kod proljeva:
Potreban nam je veliki broj probiotičkih bakterija u našim crijevima, jer samo one mogu učiniti hranu dostupnom našem tijelu. Ako se bakterijska crijevna flora smanji uslijed primjene određenih lijekova, započinju procesi fermentacije ili truljenja koji utječu na rad crijeva ili također dovode do povećanog izlučivanja tekućine, a zbog toksina do povećane propusnosti oštećene crijevne sluznice. Probiotici s visoko aktivnim bakterijskim sojevima mogu dovesti do normalizacije učestalosti stolice, regeneracije oštećene crijevne sluznice i poboljšanja konzistencije stolice. Također, treba izbjegavati stres koji potiče crijevnu peristaltiku i ima dodatni štetni učinak na ravnotežu u crijevima. Proljev je česti simptom sindroma iritabilnog crijeva (SIC), potaknutog stresom.
Lijekovi kod proljeva
- Adsorbensi poput aktivnog ugljena, kaolina, silicijevog dioksida i huminske kiseline imaju fizički učinak: vežu na sebe otopljene tvari poput otrova i tako se bore protiv uzroka proljeva, a minerali (kalij, natrij i dr.) zamjenjuju soli izgubljene proljevom.
- Antibiotici se trebaju primjenjivati samo ako su poznati bakterijski patogeni koji uzrokuju proljev i ako se koristi antibiotik specifičnog djelovanja. Usporedno s antibioticima, crijevnu floru treba liječiti posebnim sinbioticima.
- Butilskopolamin može pomoći kod trbušnih grčeva. Međutim, ovaj lijek ne smijete uzimati bez preporuke liječnika i ne duže od nekoliko dana.
