Zdravlje crijeva

Crijeva su pokretač našeg života. Ona, ne samo da brinu o stvaranju goriva potrebnog za funkcioniranje našeg organizma kroz probavu prehrambenih namirnica, nego utječu i na mnogobrojne procese u našem organizmu. Nepravilan rad crijeva ima utjecaj na cijelo tijelo. Način života u velikoj mjeri utječe na rad i funkciju crijeva. U današnja moderna vremena s prekomjernom ponudom industrijski obrađenih prehrambenih namirnica, štetnim tvarima u okolišu, nije jednostavno održati crijeva zdravima. Unatoč tome, postoje neka djelotvorna rješenja kojima možemo utjecati na pravilno funkcioniranje naših crijeva.

Naša crijeva su najveća površina prema vanjskom svijetu. Sve što konzumiramo, bilo to tekuće ili kruto, zdravo ili čak otrovno, dolazi kroz usta i jednjak u želudac, i konačno u crijeva. Kroz čovjekov život probavni sustav mora preraditi otprilike 40 tona hrane i 60.000 litara tekućine. Prvenstveno u debelom crijevu, nekoliko milijardi različitih mikroorganizama brine se da životno važne, hranjive i vitalne tvari mogu ispuniti svoj zadatak. Skup svih bakterija crijevne flore čini tzv. crijevni mikrobiom. Štetne i nekorisne tvari se izlučuju u velikoj mjeri sa stolicom kroz debelo crijevo. Ostale otrovne tvari odlaze preko tankog crijeva u portalnu venu te u „centralu detoksifikacije“- jetru, gdje se razgrade. Na taj način bi se trebao odvijati idealan proces probave, kad se ne bi pojavljivali problemi koje crijeva i jetra moraju savladati.
Neadekvatan način prehrane (previše šećera i industrijski obrađenih prehrambenih namirnica) i štetan utjecaj okoliša, ali i neki lijekovi (npr. antibiotici) mogu učiniti, da dobro funkcionirajući crijevni motor zapinje i više nije u stanju ispuniti svoj zadatak.

Učinkovita rješenja za zdravlje crijeva

U današnje vrijeme nije jednostavno štititi se od loših utjecaja okoliša kao što su buka i ispušni plinovi. Međutim, svaki pojedinac može na pozitivan način utjecati na vlastiti stil života. Možemo se hraniti raznoliko s lokalnim i sezonskim prehrambenim namirnicama, izbjegavati dugotrajne stresne situacije, dozvoliti sebi vrijeme za odmor, kretati se redovito, izbjegavati pušenje i redovitu konzumaciju alkohola i time postići funkcionalnost crijeva u kojima se njihovi bakterijski stanovnici osjećaju jako ugodno. Neugodne pojave kao opstipacija, proljev i nadutost tada više nisu moguće, osim ako agresivni čimbenici uđu u igru.

Zašto trebamo zdravu crijevnu floru?

Za zaštitu osjetljive crijevne sluznice, koja može postati „rupičasta“. U tom bi slučaju putem hrane sve štetne tvari mogle ulaziti u naše tijelo.
Za brzu obradu hrane, da se iz nje apsorbiraju sve hranjive i istovremeno izbacuju one štetne tvari iz tijela.
Za poboljšanu apsorpciju vitamina i mineralnih tvari, koje nas čine vitalnima i aktivnima.
Za proizvodnju različitih aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina, koje ne možemo dobiti kroz prehranu. One su nam potrebne za zaštitu svake pojedine tjelesne stanice. Npr., proces stvaranja kratkolančanih masnih kiselina, koje su našem tijelu potrebne, odvija se isključivo kroz fermentaciju naših crijevnih bakterija.
Za čišćenje crijeva. Najbolji način oslobađanja crijevnih resica od ostataka truljenja i vrenja je svakodnevna opskrba s velikim brojem aktivnih crijevnih bakterija – laktobacila, enterokoka i bifidobakterija.

Optimalno zdravlje crijeva, i to putem kolonizacije crijeva s točno određenim dobrim bakterijama, čini idealan temelj za vitalan život.

Mag. Anita Frauwallner

„Pro Bios“ znači „Za život“

Još prije više od 100 godina poznati ruski liječnik i dobitnik Nobelove nagrade, dr.Ilya Metchnikoff prepoznao je da „smrt sjedi u crijevima“. Otkrio je da je stanovništvo Kavkaza, koje se svakodnevno hrani s kiselomliječnim proizvodima, posebno zdravo i otporno te dostiže visoku starost.

Danas znamo zašto! U našim crijevima imamo visoko razvijen urođeni imunosni sustav. Tu se stvaraju imunosne stanice, koje oslobađaju naše tijelo od otrovnih tvari, stranih bakterija i virusa. U zdravim crijevima se nalazi tri puta više imunosnih stanica nego u slezeni, koštanoj srži i limfnim čvorovima zajedno. One se bore za našu obrambenu snagu, a stvaraju se u našim crijevima samo ako dovoljan broj „dobrih“ bakterija obrađuje našu hranu na taj način, da ne dolazi do procesa truljenja i vrenja. Kod zdravog čovjeka nekoliko milijardi crijevnih bakterija svakodnevno radi na pravilnom funkcioniranju njegove probave, a time stvara temelj i za vitalan život.

Kako omogućiti zdravlje svojim crijevima:

Pazite na redovitu probavu bez primjene laksativnih sredstava
Jedite puno povrća, a što manje šećera i masti
Izbjegavajte konzervanse u prehrani
Popijte dnevno 2 litre svježe vode
Krećite se što više na svježem zraku
Naučite uravnotežiti stres i nervozu – poslovno i privatno
Uzimajte svakodnevno aktivne crijevne bakterije kako bi nadoknadili gubitak bakterija uzrokovan lošom prehranom i stresom
Izbjegavajte uzimanje nepotrebnih lijekova

Pazite na redovitu probavu bez primjene laksativnih sredstava
Jedite puno povrća, a što manje šećera i masti
Izbjegavajte konzervanse u prehrani
Popijte dnevno 2 litre svježe vode
Krećite se što više na svježem zraku

Naučite uravnotežiti stres i nervozu – poslovno i privatno
Uzimajte svakodnevno aktivne crijevne bakterije kako bi nadoknadili gubitak bakterija uzrokovan lošom prehranom i stresom
Izbjegavajte uzimanje nepotrebnih lijekova

Izgradnja crijevne flore

Crijeva zdrave odrasle osobe su naseljena s otprilike 100 milijardi bakterija. One su jako važne za naše tijelo jer su odgovorne za proizvodnju vitamina (npr. vitamin K), hormona, aminokiselina i kratkolančanih masnih kiselina, važnih za opskrbu crijevne sluznice energijom. Zanimljivo je da se ovaj ogroman broj bakterija sastoji od samo 500 – 1000 različitih vrsta bakterija, koje su podijeljene u 4 različita tzv. koljena - „phylum“: firmikuti, bakteroidi, proteobakterije i aktinobakterije.
Preko 99% ovih bakterija je anaerobno, što znači da im je za preživljavanje potreban okoliš bez kisika. To možda zvuči iznenađujuće, ali s druge strane i logično, jer u unutrašnjosti crijeva, koja su dugačka nekoliko metara, zapravo nema kisika. Kao čovjek, tako su i bakterije pravi umjetnici prilagodbe i točno znaju gdje se moraju naseliti da mogu preživjeti. Iz tog razloga su raznovrsne vrste bakterija raspoređene na različit način u gastrointestinalnom traktu.

Tanko crijevo

U tankom crijevu nalazi se samo mali dio cjelokupne crijevne flore. U ovom dijelu crijeva mogu se naći najpoznatiji predstavnici: laktobacili poput Lactobacillus acidophilus koji osiguravaju održavanje odgovarajuće pH vrijednosti proizvodnjom mliječne kiseline. Ako se pH u tankom crijevu promijeni, to može rezultirati izbijanjem patogena (crijevnih gljivica!). Te bakterije mliječne kiseline stoga su sastavni dio funkcionirajućeg imunosnog sustava – njihovo premještanje (moguće npr. kod pretjeranog unosa soli) ima ozbiljne posljedice.

Debelo crijevo

Bakterije iz debelog crijeva fermentiraju vlakna do važnih mikronutrijenata. Istaknuta probiotička bakterija crijevne flore koja je nastanjena u debelom crijevu je Bifidobacterium bifidum.
Ova rezidentna bakterija jedna je od tzv, „all rounder“ (sve prisutnih) bakterija crijevne flore zdrave odrasle osobe.
Visokokvalitetne studije pokazuju ulogu bakterije Bifidobacterium bifidum u prevenciji sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva, stabilizaciji razine kolesterola, poboljšanju alergijskih simptoma, poboljšanju zdravlja kože, poboljšanju osjetljivosti na psihološki stres, zaštiti od slobodnih radikala, pa čak i mogućoj ulozi u prevenciji razvoja karcinoma debelog crijeva. Osim Bifidobacterium bifidum, tu su i druge važne probiotičke bakterije u debelom crijevu kao što su npr. Bifidobacterium breve, Lactobacillus brevis, Enterococcus durans ili Lactobacillus rhamnosus koje također možemo definirati kao "ključne vodeće bakterijske sojeve" - to znači da su neophodne za zdrav razvoj funkcionalne crijevne flore i mogu osigurati da se i druge važne bakterije mogu razmnožavati u crijevima. Veliki broj bakterijskih sojeva objašnjava zašto je ekološka ravnoteža u debelom crijevu jako osjetljiva, što se potvrđuje u svakodnevnoj praksi u obliku disbioze crijevne flore.

Bristolska skala forme stolice

Bristolska skala forme stolice (Bristol stool form scale; BSFS) koristi se za karakterizaciju konzistencije stolice, a pomoću nje se može iščitati vrijeme prolaska stolice kroz crijeva.

Tip 1: do 100 sati, opstipacija
Tip 7: oko 10 sati, proljev
Tip 3-4: idealna stolica