Imunosni sustav – jednostavno objašnjen
Priroda je izmislila genijalan sistem protiv bolesti. U toku evolucije mora se stalno nadograđivati („updateati“) i razvijati nove strategije samoobrane, kako bi nas mogao štititi od bolesti izazvanih patogenim mikroorganizmima. Imunosni sustav je vrsta „obiteljske tvrtke“, u kojoj svaki član preuzima svoj posebni zadatak. Ako nema mnogo posla, imunosne stanice znaju se i ulijeniti. Ali, približi li se mikrobiološki neprijatelj sa svojim agresivnim metodama, svaki član ove „tvrtke“ zna što mu je posao: zaštita sistema, uz zajednički moto „svi za jednog“. Bakterije u gornjem sloju, dakle na koži ili na sluznici, su prva barijera koju nametljivac, koji nas želi napasti, mora preskočiti. Ako ima dovoljno članova obitelji, tj. „komenzala“ (dobroćudnih bakterija), jednostavno je odbiti uzročnika nemira. A ako nametnik ipak uspije preskočiti prvu barijeru, onda dolazi do sljedeće razine, gdje se opet nalaze mehanizmi za njegovo uklanjanje.
Za naš imunosni sustav to znači: uzročnici bolesti ulaze u sluznicu probavnog trakta, npr. u ustima, crijevima ili želucu, gdje enzimi štite zdrav sustav, a cilije i epitelne stanice osiguravaju odvoz neprijatelja. Sistematska interakcija bezbrojnih pojedinačnih boraca brine se, kao u uhodanom timu, za uspješnu imunosnu obranu u našem tijelu.
U ljudskom imunosnom sustavu leukociti, bolje poznati kao bijela krvna tjelešca, imaju snažnu ulogu u prvoj liniji obrane protiv patogenih mikroorganizama. Leukociti imaju veliku „rodbinu“, tako imaju neutrofilne granulocite koji imaju posebnu sposobnost prepoznati stranog napadača i pohraniti njegovu profilnu sliku. T- i B-limfociti imaju posebne senzore, tzv. antigen receptore, koji pronalaze neprijatelja i uništavaju ga. Limfociti, poznati i kao „stanice pamćenja“, pamte neprijatelja cijeli život. Prodiranje stranih proteina javlja se pomoću dendritičnih stanica. Kao odgovor na to, T-stanice izlučuju citokine (glasničke tvari), koje pokreću uništavanje neprijatelja. Obitelji bijelih krvnih tjelešca pripadaju i monociti, koji se za vrijeme opasnosti pretvaraju u makrofage i rastvaraju neprijateljeve proteinske komponente. One su opet prepoznate od B- i T-stanica. Približi li se neprijatelj ponovno nakon par dana, tjedana ili godina, B-limfociti će biti alarmirani i odmah počinje brza proizvodnju antitijela i neprijatelj (antigen) će biti uništen.
Obrambeni sustav
Mjesto događanja obrambene borbe su limfni čvorovi limfnog sustava; kao na vratu, u pazusima, u preponama ili u predjelu trbuha, gdje se nalaze B- i T-limfociti. Njihovi suizvršitelji su dendritične stanice, koje predočuju krivca i tako doprinose njegovu uništenju. Zatim B-limfociti stvaraju imunoglobuline (proteinska antitijela), koji su usmjereni direktno na neprijatelja - da ga se može uništiti. U fazi infekcije tipično se stvaraju imunoglobulini M (IgM), imunoglobulini G (IgG), koji se nalaze još nekoliko tjedana nakon infekcije u krvi. Na temelju nalaza IgG-a u krvi, može se dokazati izloženost infekciji.
Ali, kako branitelji znaju gdje se moraju pojaviti? Za to su odgovorni prijenosnici informacija, citokini i kemokini. Citokini signaliziraju gdje se nalazi zaraženo tkivo i kemokini dovedu branitelje tamo. Dolazi do upalnih procesa s razvojem topline, crvenila ili otekline, koji imaju dublje značenje - ubrzati proces obrane i istaknuti da se radi o osjetljivom terenu.
Ovisno o tome koliko je stranih mikroorganizama imunosni sustav „upoznao“ tijekom ljudskog života i „pamti“ kao neprijatelja, u toj mjeri su izraženi snaga ili slabost.t.
Mag. Anita FrauwallnerOjačati imunosni sustav
Savjeti za jak imunosni sustav:
- Koristiti svježe (sezonske), domaće (po mogućnosti bio) sastojke: odreći se hrane konvencionalne industrije prehrambenih namirnica. Izbjegavati umjetne dodatke (E…), plastiku i aluminij.
- Sljedeće vitalne tvari su korisne za imunosni sustav: vitamini A, B6, B12, C, D i folna kiselina, kao i mineralne tvari: željezo, bakar, selen i cink.
- Izbjegavati konstantan stres.
- Pretjerana čistoća eliminira raznolikost bakterija. Posebno djeca trebaju imati kontakt sa što više mikroorganizama, da bi se izvježbao imunosni sustav (hipoteza higijene).
- Redovito kretanje drži imunosni sustav u dobroj formi.
- Ne tjerati liječnika da za svaku prehladu propisuje antibiotik. Antibiotici dokazano oštećuju crijeva u visokoj mjeri!
